Zašto se tijekom vožnje bicikla javljaju bolovi i što možete učiniti?
Izlet počinje odlično: ugodna ruta, svjež zrak i tempo koji vam odgovara. Nakon nekoliko kilometara počinjete mijenjati položaj ruku na upravljaču, tražiti udobniji položaj na sjedalu i razmišljati o sljedećoj stanci. Ako vam je taj osjećaj poznat, vrijedi provjeriti što utječe na vašu udobnost tijekom vožnje.
Vožnja bicikla jača srčano-žilni sustav, a zglobovi su pritom manje izloženi udarcima nego pri trčanju. Ipak, neodgovarajući položaj tijela, dugotrajan pritisak na pojedine dijelove tijela ili preveliko opterećenje mogu izazvati tegobe. Za ugodniju vožnju važni su odabir i podešavanje bicikla, ali i tjelesna spremnost te način vožnje.
Najprije provjerite odgovara li vam bicikl
Pri odabiru bicikla obično prvo razmišljamo o brzinama, ovjesu i terenu po kojem ćemo voziti. No za udobnost su jednako važni odgovarajuća veličina okvira i položaj tijela. Visina sjedala te visina i udaljenost upravljača utječu na to kako sjedite, okrećete pedale i upravljate biciklom.
Tijekom probne vožnje provjerite možete li dosegnuti upravljač bez pretjeranog istezanja, lako koristiti kočnice i ravnomjerno okretati pedale. Položaj treba odgovarati i vrsti vožnje: opušten izlet uređenom biciklističkom stazom ima drugačije zahtjeve od zahtjevnije vožnje po neravnom terenu.
Ako se na biciklu ne osjećate udobno, stručna procjena položaja tijela dobar je prvi korak. Cjelovita prilagodba bicikla vozaču, poznata kao bike fitting, uzima u obzir vaše tjelesne karakteristike i način vožnje. Ako tegobe traju i nakon odgovarajućeg podešavanja, treba razmotriti i opterećenje, tjelesnu spremnost te moguće zdravstvene uzroke.
Bolovi u leđima i vratu
Previsoko sjedalo može uzrokovati njihanje zdjelice dok pokušavate dosegnuti pedalu u njezinu najnižem položaju. Takvo kretanje može dodatno opteretiti donji dio leđa. Ako je upravljač prenizak ili previše udaljen, morate se više naginjati naprijed i podizati glavu kako biste pratili put ispred sebe.
Cestovni biciklisti često zauzimaju niži položaj kako bi smanjili otpor zraka, no takva postura ne odgovara svima. Za rekreativnu vožnju nešto uspravniji položaj može biti ugodniji. Važno je da upravljač dosežete bez pretjeranog istezanja te da tijekom vožnje možete zadržati opuštena ramena i blago savijene laktove.
Trnci u rukama i bolovi u ručnim zglobovima
Dugotrajno oslanjanje na dlanove može povećati pritisak na živce i uzrokovati trnce ili utrnulost prstiju. Neudobnosti mogu pridonijeti i prečvrsto držanje upravljača te izrazito savijeni ručni zglobovi.
Upravljač držite dovoljno čvrsto za sigurno upravljanje, ali ga nemojte nepotrebno stiskati. Kada oblik upravljača i uvjeti vožnje to dopuštaju, povremeno promijenite položaj ruku, zadržavajući kontrolu nad biciklom. Odgovarajući rukohvati i biciklističke rukavice s podstavom također mogu ublažiti pritisak i vibracije.
Nemojte zanemarivati trnce. Napravite stanku i rasteretite ruke umjesto da nastavljate vožnju u položaju koji izaziva tegobe.
Neudobno sjedalo: mekše nije uvijek bolje
Kada vas počne boljeti stražnjica, mekše sjedalo često se čini najjednostavnijim rješenjem. Međutim, debljina podstave nije jedino mjerilo udobnosti. Važni su i oblik, širina i nagib sjedala te potpora koju pruža u vašem položaju tijekom vožnje.
Uspravniji položaj zahtijeva drugačiju potporu od sportskog položaja u kojem je trup više nagnut naprijed. Sjedalo koje odgovara vašem prijatelju zato ne mora odgovarati i vama.
Ako stalno klizite prema naprijed ili mijenjate položaj u potrazi za boljom potporom, prije kupnje novog sjedala provjerite kako je podešeno postojeće. Problem nije uvijek u samom sjedalu.
Bolovi u koljenima i stopalima
Opterećenje koljena ovisi o položaju nogu i otporu koji svladavate pri okretanju pedala. Prenisko ili previsoko sjedalo može pridonijeti tegobama; kada je pedala u najnižem položaju, koljeno treba ostati blago savijeno. Ipak, samo mjesto boli ne otkriva pouzdano koje je podešavanje potrebno.
Važan je i odabir prijenosnog omjera. Dugotrajna vožnja u teškom prijenosu povećava opterećenje koljena, pa prije uspona pravodobno prebacite u lakši prijenos. Odaberite ritam u kojem možete ravnomjerno okretati pedale bez pretjeranog naprezanja. Ako se pojavi bol, smanjite opterećenje i po potrebi prekinite vožnju.
Ako osjećate neudobnost ili trnce u stopalima, provjerite steže li vas obuća. Pretijesne cipele te previše zategnute vezice, trake ili kopče mogu stvoriti dodatni pritisak. Ako koristite pedale s mehanizmom za ukopčavanje, na položaj stopala utječe i podešenost pločica na biciklističkim cipelama.
Postupno pripremite tijelo za duže vožnje
Odgovarajući bicikl je važan, ali i tijelo mora biti spremno za odabranu rutu. Ako ste navikli na kraće izlete po ravnom terenu, višesatna vožnja s usponima bit će znatno veće opterećenje. Udaljenost i zahtjevnost povećavajte postupno te si osigurajte dovoljno odmora između vožnji.
Izlet započnite laganim tempom, a na dužim rutama planirajte stanke. Obratite pozornost i na to kada se javlja neudobnost: odmah na početku, tek nakon nekoliko kilometara, tijekom uspona ili nakon promjene opreme. Tako ćete lakše prepoznati okolnosti koje pridonose tegobama.
Uz biciklističku kondiciju razvijajte i snagu te pokretljivost. Mišići trupa pomažu stabilizirati tijelo dok okrećete pedale, pa je korisno vožnju bicikla nadopuniti vježbama za trbušne i leđne mišiće te ostale veće mišićne skupine. Jedna je mogućnost izdržaj u uporu, odnosno plank. Počnite s varijantom koju možete pravilno izvoditi i dajte prednost pravilnoj izvedbi pred dugim zadržavanjem položaja.
Ako bolovi ili utrnulost traju i nakon vožnje, pojačavaju se ili ometaju svakodnevne aktivnosti, obratite se liječniku. Kod tegoba koje se ponavljaju fizioterapeut vam može pomoći i pri odabiru odgovarajućih vježbi.
Pronađite ono što vam odgovara
Svakom biciklistu odgovaraju drukčiji položaj na biciklu, oprema i tempo vožnje. Odvojite vrijeme za prilagodbe i slobodno odaberite kraću ili manje zahtjevnu rutu kada vam to više odgovara. Tako će vožnja bicikla ostati užitak kojem ćete se rado vraćati.

